Muzej grada Rijeke, Palača šećera u Rijeci
Lokacija
Krešimirova ul., 51000, Rijeka
Jučer
Muzej grada Rijeke spominje se u gradskoj povijesti još 1875. godine, kada je vladar Franjo Josip darovao Riječanima čašu u želji da je čuvaju kao izložak svoga gradskog Muzeja. To je bio poticaj da ga osnuju, jer ga u tom trenutku nisu imali. Kada je 1893. konačno otvoren Gradski muzej – Museo Civico, a 1933. i Muzej grada Sušaka, dobivene su ustanove čija je građa dobrim dijelom i danas temelj riječkih muzeja.
Kao moderna ustanova, Muzej grada Rijeke ima svoje početke u Muzeju narodne revolucije Rijeka, osnovanom prema odluci Gradskoga narodnog odbora Općine Sušak 30. svibnja 1961. godine. Sjedište Muzeja narodne revolucije nalazilo se u nekadašnjoj kući grofa Lavala Nugenta, pored Trsatske gradine, u Ulici Petra Zrinskoga. Zbog neadekvatnih uvjeta, preseljen je 12. studenog 1976. u novu, suvremenu, namjenski izgrađenu zgradu, sa stalnim postavom, ustrojenim zbirkama i adekvatnim muzejskim standardima.
Kao ustanova će djelovati do 11. travnja 1994. godine, kada je odlukom Gradskoga vijeća Muzej narodne revolucije preimenovan u Muzej grada Rijeke. Nova ustanova nastavila je djelovati u istoj zgradi, smještenoj u gradskom središtu, u parku Guvernerove palače. Zgrada je modernistički objekt što ga je namjenski za muzej 1976. projektirao ing. arh. Neven Šegvić. Za taj je projekt arhitekt Neven Šegvić dobio Republičku i saveznu nagradu Borbe za najbolje arhitektonsko ostvarenje u Hrvatskoj 1976. Pored zgrade, Muzej grada je naslijedio dokumentarnu građu svoga prethodnika, pohranjujući je u novoformirane zbirke.
Danas
Prema svom profilu, Muzej grada Rijeke je opća kulturno-povijesna, gradska muzejska ustanova. Njegov rad obilježava prikupljanje, obrađivanje i restauriranje dragocjene građe, organiziranje istraživačkih projekata, postavljanje značajnih izložbi i objavljivanje opsežnih kataloga s temama iz novije gradske povijesti.
U nizu takvih projekata, ističu se: Riječki mostovi, Parkovna baština Rijeke, Ričina poveda – o manufakturi i industriji na Rječini, Riječke fontane i perila, Riječke škale, Riječka luka (povijest, izgradnja, promet), Merika – Iseljavanje iz Srednje Europe u Ameriku 1815-1930., Kinematografija u Rijeci, Reklama u Rijeci 1890-1940., Čarobna igla – zbirka gramofona i riječka diskografija, Riječka industrijska priča, Riječki torpedo – prvi na svijetu itd.
U ciklusu izložbi posvećenih znamenitim Riječanima, u Muzeju je prikazan život i rad imena koja su zadužila grad na raznim poljima, primjerice u gospodarstvu (Andrija Ljudevit Adamić), arhitekturi (Igor Emili, Andrija Čičin Šain, Ninoslav Kučan, Zdravko Bregovac), fotografiji (Viktor Hreljanović, Ervin Debeuc, Francesco Drenig), slikarstvu (Leontine Littrow, Rikard Žic), scenografiji i kostimografiji (Dorian Sokolić i Ružica Nenadović Sokolić) i mnogi drugi.
Muzejski predmeti i dokumenti pohranjeni su u više raznovrsnih zbirki. To su: Zbirka umjetničkog obrta, Zbirka filatelije, Likovna zbirka, Glazbena zbirka, Zbirka numizmatike vrijednosnica, medalja i odlikovanja, Zbirka dokumentarne građe, Zbirka tiska, Zbirka fotografija i fotografske opreme, Zbirka kazališne i filmske građe, Zbirka predmeta iz svakodnevnog života, Zbirka razglednica, Tehnička zbirka, Zbirka Drugog svjetskog rata, Zbirka memoarske građe, Zbirka broda Galeb, zatim Fondovi sekundarne dokumentacije i Knjižnica Muzeja.
