Tržnica Karlovac

Worangegangener Nächster

Lokacija

Trg Hrvatskih Branitelja 2, 47000, Karlovac

Karlovac je jedan od rijetkih gradova koji zna točan datum svog rođenja - 13. srpnja 1579. godine. To je datum kada je počela izgradnja vojne utvrde Carlstadt u obliku šesterokrake zvijezde. Sama vojna utvrda izgrađena je zbog obrane ostatka Hrvatske i drugih austrougarskih zemalja od neprestanih najezdi Turaka tijekom XV. i XVI. stoljeća.

U tim vremenima, karlovački su obrtnici uglavnom podmirivali potrebe vojske i malobrojnog civilnog stanovništva samog grada (utvrde), dok su glavni opskrbljivači bili karlovački trgovci-lađari koji su Kupom dovozili hranu i oružje. Radi redovite opskrbe mjesnog garnizona i civilnog stanovništva već su se tada, pod zaštitom karlovačke utvrde, održavali tjedni i drugi veći sajmovi (tržnice). Bili su lokalnog i regionalnog karaktera uvijek kada su to ratne okolnosti dozvoljavale.

Središnji slobodni prostor unutar utvrde prvobitno određen kao mjesto održavanja smotri i parada, već je tada služio i kao prostor tržnice-sajmova.

Odlukama Rudolfa II. (1588.) i Ferdinanda III. (1639.), tržni dan u Karlovcu je, kao i sajmeni, od 1588-1639. subota, a potom sve do danas petak. Glavna karlovačka tržnica ("plac") bila je na današnjemu Trgu bana Josipa Jelačića gotovo 4 stoljeća, nakon osnutka grada do 1971. Isprva je bila podređena vojnim potrebama, a uvođenjem Magistrata (1763.) i stjecanjem statusa kraljevskog i slobodnog grada (1777.) na trgu je tijekom čitavog tjedna (klupe "piljarica" postaju stalan inventar trga). Uglavnom su tržile žene (seljanke iz okolice) pa se zvao i Ženski plac. Za potrebe tržnice upotrebljava se uglavnom sjeverna polovica trga (po potrebi i ostatak); od zdenca do kamenom popločene ceste - kaldrme (danas dio Tomislavove ulice) pružalo se u smjeru istok-zapad (poprijeko na crkvu Presvetoga Trojstva) nekoliko redova drvenih štandova s nadstrešnicama i klupama (dio sa suncobranima) na kojima su se prodavali perad, jaja, mlijeko i mliječni proizvodi i povrće. Do kaldrme su se pružala prodajna mjesta mesara - mesnice na pokretnim kolicima s krovićima. Nasuprot njima, s druge strane kaldrme prodavalo se voće. Riblja je tržnica bila u Generalskoj ulici (danas Frankopanska), a tzv. stara krama u Florijanskoj (danas Draškovićeva).

Stari plac 1939.
Prodavači trže uz dozvole koje izdaje Gradska uprava; npr. od 1951. Gradski narodni odbor (GNO) izdaje ih građanima koji trguju poljoprivrednim proizvodima. O radu tržnice skrbi se gradski službenik, koji npr. od 1778-1809. ima naziv konzul, a nakon 1822. uglavnom tržni nadzornik. Od II. svjetskog rata do danas tržni su nadzornici zaposlenici gradske Tržne uprave, potom poduzeća Tržnica koje se skrbi o tržnici. Tržnica posluje samostalno ili u sastavu većih gradskih poduzeća kao što su PPK i OTP (od 1970-ih u sastavu OTP-a kao OOUR Tržnica).

Kontakt

Haben Sie Fragen? Kontaktieren Sie uns

Sich erwähnen und besseren Eindruck hinterlassen

Rufen Sie uns an der Nummer xxxxx

Wir beantworten Ihnen ganz schnell (in Bälde)

Die Abfrage senden