Tržnica Karlovac

Prethodni Sljedeći

Lokacija

Trg Hrvatskih Branitelja 2, 47000, Karlovac

Karlovac je jedan od rijetkih gradova koji zna točan datum svog rođenja - 13. srpnja 1579. godine. To je datum kada je počela izgradnja vojne utvrde Carlstadt u obliku šesterokrake zvijezde. Sama vojna utvrda izgrađena je zbog obrane ostatka Hrvatske i drugih austrougarskih zemalja od neprestanih najezdi Turaka tijekom XV. i XVI. stoljeća.

U tim vremenima, karlovački su obrtnici uglavnom podmirivali potrebe vojske i malobrojnog civilnog stanovništva samog grada (utvrde), dok su glavni opskrbljivači bili karlovački trgovci-lađari koji su Kupom dovozili hranu i oružje. Radi redovite opskrbe mjesnog garnizona i civilnog stanovništva već su se tada, pod zaštitom karlovačke utvrde, održavali tjedni i drugi veći sajmovi (tržnice). Bili su lokalnog i regionalnog karaktera uvijek kada su to ratne okolnosti dozvoljavale.

Središnji slobodni prostor unutar utvrde prvobitno određen kao mjesto održavanja smotri i parada, već je tada služio i kao prostor tržnice-sajmova.

Odlukama Rudolfa II. (1588.) i Ferdinanda III. (1639.), tržni dan u Karlovcu je, kao i sajmeni, od 1588-1639. subota, a potom sve do danas petak. Glavna karlovačka tržnica ("plac") bila je na današnjemu Trgu bana Josipa Jelačića gotovo 4 stoljeća, nakon osnutka grada do 1971. Isprva je bila podređena vojnim potrebama, a uvođenjem Magistrata (1763.) i stjecanjem statusa kraljevskog i slobodnog grada (1777.) na trgu je tijekom čitavog tjedna (klupe "piljarica" postaju stalan inventar trga). Uglavnom su tržile žene (seljanke iz okolice) pa se zvao i Ženski plac. Za potrebe tržnice upotrebljava se uglavnom sjeverna polovica trga (po potrebi i ostatak); od zdenca do kamenom popločene ceste - kaldrme (danas dio Tomislavove ulice) pružalo se u smjeru istok-zapad (poprijeko na crkvu Presvetoga Trojstva) nekoliko redova drvenih štandova s nadstrešnicama i klupama (dio sa suncobranima) na kojima su se prodavali perad, jaja, mlijeko i mliječni proizvodi i povrće. Do kaldrme su se pružala prodajna mjesta mesara - mesnice na pokretnim kolicima s krovićima. Nasuprot njima, s druge strane kaldrme prodavalo se voće. Riblja je tržnica bila u Generalskoj ulici (danas Frankopanska), a tzv. stara krama u Florijanskoj (danas Draškovićeva).

Stari plac 1939.
Prodavači trže uz dozvole koje izdaje Gradska uprava; npr. od 1951. Gradski narodni odbor (GNO) izdaje ih građanima koji trguju poljoprivrednim proizvodima. O radu tržnice skrbi se gradski službenik, koji npr. od 1778-1809. ima naziv konzul, a nakon 1822. uglavnom tržni nadzornik. Od II. svjetskog rata do danas tržni su nadzornici zaposlenici gradske Tržne uprave, potom poduzeća Tržnica koje se skrbi o tržnici. Tržnica posluje samostalno ili u sastavu većih gradskih poduzeća kao što su PPK i OTP (od 1970-ih u sastavu OTP-a kao OOUR Tržnica).

Kontakt

Imate pitanja? Kontaktirajte nas

Istaknite se i ostavite bolji dojam

Nazovite nas na broj

+385 91 1557 823

Odgovorit ćemo vam vrlo brzo

Pošaljite upit